Podaci istraživanja pokazuju da sistem odlaganja otpada ne funkcioniše, a požari na deponijama povezani su sa ozbiljnim zdravstvenim rizicima.
U Srbiji se svakodnevno beleži šest požara na divljim ili nesanitarnim deponijama, a tokom 2025. godine registrovano je ukupno 2.217 takvih slučajeva, što ukazuje na ozbiljne probleme u sistemu upravljanja otpadom. Ovi podaci predstavljeni su danas u Privrednoj komori Srbije, na osnovu istraživanja pod nazivom „Uticaj požara na deponijama u identifikovanim ‘vrućim tačkama’ na zagađenje vazduha i zdravlje ljudi“.
Rezultati istraživanja pokazuju da su požari na deponijama značajan izvor aerozagađenja, koje je direktno povezano sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, uključujući hroničnu opstruktivnu bolest pluća i karcinom pluća. Posledice ovakvog zagađenja mogu biti i smrtonosne.
Predsednik udruženja „Inženjeri zaštite životne sredine“ Igor Jezdimirović istakao je da je identifikovano deset kritičnih lokacija u Srbiji gde su ovakvi požari najčešći, među kojima se izdvajaju Novi Sad, Pančevo i Leskovac.






