Godinama je Grčka važila za jednu od omiljenih destinacija turista iz celog sveta, ali je poslednjih godina sve češće dospevala na naslovne strane zbog obračuna organizovanih kriminalnih grupa sa Balkana. Ono što je nekada izgledalo kao sukob ograničen na Crnu Goru i Srbiju, vremenom se preselilo na ulice Atine, Soluna i pojedina grčka ostrva.

Prema podacima evropskih bezbednosnih službi, rat između suprotstavljenih kriminalnih grupa, poznatih kao kavački i škaljarski klan, prerastao je u jedan od najkrvavijih sukoba u savremenoj istoriji balkanskog podzemlja. Sukob, koji je započeo sredinom prošle decenije, ubrzo se proširio van granica regiona i zahvatio više evropskih država.

Grčka je postala jedna od ključnih tačaka zbog svog geografskog položaja, razvijenog turizma i velikog broja stranih državljana. Luksuzni delovi Atine, primorska letovališta i ostrva privlačili su ljude povezane sa podzemljem, koji su verovali da će upravo tamo pronaći sigurnost i anonimnost.

Međutim, krvavi obračuni pokazali su da ni mediteranski raj nije mogao da zaustavi osvetu među zaraćenim grupama. Tokom poslednjih godina više likvidacija i pokušaja ubistava povezivano je sa sukobima koji su svoje korene imali na Balkanu. Pojedini napadi izvedeni su usred dana, što je izazvalo veliku zabrinutost grčkih vlasti.

Istražitelji smatraju da su pripadnici kriminalnih grupa koristili Grčku ne samo kao mesto za skrivanje, već i kao važnu logističku tačku za međunarodne poslove. Blizina pomorskih puteva i dobra povezanost sa drugim evropskim državama činili su ovu zemlju pogodnom za održavanje kontakata i organizaciju kriminalnih aktivnosti.

Zbog sve većeg broja incidenata, grčka policija pojačala je saradnju sa Europolom, Interpolom i bezbednosnim službama više država regiona. Razmenom podataka i zajedničkim istragama otkriveni su brojni tragovi koji su ukazivali na međunarodni karakter sukoba.

Stručnjaci za organizovani kriminal upozoravaju da se rat između balkanskih klanova odavno ne vodi samo zbog ličnih sukoba, već prvenstveno zbog kontrole unosnih ruta za krijumčarenje narkotika i ogromnih profita koji se mere desetinama miliona evra.

Uprkos brojnim hapšenjima i pojačanim merama bezbednosti, obračuni nisu potpuno prestali. Naprotiv, prema procenama istražitelja, sukob koji je počeo na Balkanu ostavio je krvavi trag širom Evrope i pokazao da granice za organizovani kriminal gotovo da ne postoje.

Dok je Grčka postajala mesto obračuna, pojedini vođe i članovi kriminalnih grupa tražili su nova utočišta hiljadama kilometara daleko. Zašto je Južna Afrika postala jedno od najvažnijih uporišta balkanskog podzemlja, tema je narednog nastavka feljtona „Srpska mafija u svetu“.

Sutra 5. deo feljtona: Južna Afrika, novo poprište obračuna: Kako su se pojedini vođe klanova sklonili u Johanesburg i Kejptaun

Kosta del Sol, utočište begunaca i mafijaških bosova: Španija između luksuza i krvavih obračuna FELJTON SRPSKA MAFIJA U SVETU (3)

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here